Hercegovački seljaci odlučni protiv tzv. Lijanovićevog zakona

„Ukoliko Vijeće ministara ozbiljno ne razmotri naše prijedloge i ne uvaži opravdane zahtjeve poljoprivrednika za zaštitu domaće proizvodnje, spremni smo i na fizičku blokadu njegovih institucija“, poručio je dodajući da ih „ima dovoljno“ Dragan Pavlović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruga Županije Z-H s konferencije za novinare održane na izletištu Čeveljuša kraj Ljubuškog. Govoreći na konferenciji Dobroslav Bukmir tajnik Udruge poljodjelaca Županije Z-H, je naglasio kako su u teškom položaju manje-više „svi poljoprivredni proizvođači u BiH od Hercegovine preko srednje Bosne, do Semberije, Posavine i Lijevča polja. Samo smo se mi prvi organizirali“, kazao je Bukmir. Konferenciju su sazvali Savez poljoprivrednih udruga Županije Z-H, Koordinacija poljoprivrednih udruga H-N županije, te federalna udruga „Planinski stočar“ sa sjedištem u Tomislavgradu.

Hercegovački seljaci podržani od najvećeg primarnog proizvođača hrane u ovom dijelu BiH, čapljinske tvrtke „Plantaže“ d. o. o., istaknuli su da su ih na sazivanje konferencije prinudila dva razloga. Prvi je teško, moglo bi se reći i katastrofalno stanje u povrćarstvu, pa i voćarstvu, a drugi dijeljenje povrća i voća od strane Udruge poljoprivrednika u BiH pred zgradom Ustavnog suda BiH, u Sarajevu, kao vid pritiska na tu instituciju.

„To je krajnje licemjerstvo! Dijeliti ono što se u Prijedlogu Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, tzv. Lijanovićevom zakonu, uopće ne tretira!? Tamo nema ni riječi o povrću i voću. Ako je tako onda tražimo da se carinske tarife sedam, osam i dvadeset koje tretiraju stanje u ovoj oblasti, žurno uvrste u prijedlog zaštite“, jednodušni su bili Dragan Pavlović predsjednik Saveza i Miro Ćutuk, predsjednik Udruge poljodjelaca županije Z-H.

Podršku im je dao i ing. Milenko Soče, direktor čapljinskih Plantaža d. o. o. podvukavši: „Mi nismo za zabrane, nego za zaštitu domaće proizvodnje koja postoji u nizu europskih zemalja“.

Okupljeni čelnici seljačkih udruga i poljoprivrednih tvrtki istaknuli su da jedan od vidova zaštite mogu biti sezonske zaštitne cijene – prelevmani. Prema riječima ing. Soče na taj način bi se moglo prikupiti oko 300 milijuna KM iz čega bi se onda mogli financirati poticaji primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali i druge potrebe. Jedan od problema na koje su poljoprivrednici ukazali, su i porozne granice posebice za robu iz Srbije i Makedonije, što su dokumentirali etiketama uvozne robe bez deklaracije.

Uz solidarnu podršku ugroženim povrćarima i voćarima Ante Mihalj, predsjednik federalne udruge „Planinski stočar“ kazao je kako su stočari u Hrvatskoj i Srbiji u daleko povoljnijem položaju u pogledu „nabavke repromaterijala“ i slično.

Uglavnom okupljeni čelnici poljoprivrednih udruga i tvrtki iz Hercegovine bilu su izričiti u još jednom – zakon o zaštiti domaće proizvodnje mora se odnositi na sve države CEFT-e, a ne samo na Hrvatsku i Srbiju! U suprotnom veći proizvođači kao „Plantaže“ d. o. o. bi u slučaju recipročnih mjera bile osuđene na propast.